Podjela prema vrsti plohe projekcije
U uvodu je navedeno da je perspektiva metoda koja, osim određivanja jednoznačne slike prostornog objekta, omogućuje i jednoznačnu rekonstrukciju objekta na temelju njegove centralne projekcije. Pritom smo podrazumijevali da je ploha na koju se centralno projiciranje vrši ravnina, a to je ploha koja se najdulje i najčešće koristi u perspektivi. Međutim, ploha na koju centralno projiciramo objekte ne mora biti ravnina. U tom smislu razlikujemo sljedeće vrste perspektive:
- linearna perspektiva - ploha projekcije je ravnina
- cilindrična perspektiva - ploha projekcije je valjak
- sferna perspektiva - ploha projekcije je sfera
| linearna perspektiva | cilindrična perspektiva | sferna perspektiva |
|
Slika 290 (Preuzeto s adrese https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Three_perspectives.jpg , 20. lipnja 2017.) |
Podjela linearne perspektive prema položaju osi pogleda
Graditeljski objekti koje prikazujemo u perspektivi obično se postavljaju na neku osnovnu horizontalnu ravninu \(\small \mathbb H \).
Os pogleda \(\small g \) usmjerena je prema objektu i prema toj ravnini \(\small \mathbb H \) može imati različite položaje.
U tom smislu razlikujemo perspektivu s horizontalnom, nagnutom i vertikalnom osi pogleda.
Perspektiva s horizontalnom osi pogleda
Budući da je os pogleda horizontalna, ravnina projekcije \(\small \Pi \) je vertikalna. Svi naši dosadašnji primjeri bili su u takvoj projekciji, a možemo reći da je to i najčešća vrsta perspektivne projekcije u graditeljstvu.
Perspektiva s nagnutom osi pogleda
Os pogleda je usmjerena prema objektu i nagnuta je prema horizontalnoj ravnini. Ravnina projekcije okomita je na os pogleda te je stoga i ona nagnuta prema osnovnoj horizontalnoj ravnini. Ovisno o tome je li visina očišta znatno veća ili manja od visine objekta koji se prikazuje, razlikujemo redom ptičju i žablju perspektivu.
Perspektiva s vertikalnom osi pogleda
Kod perspektive s vertikalnom osi pogleda ravnina projekcije je horizontalna. Ako se očište nalazi na vertikali iznad objekta, perspektivu nazivamo balonskom, a ako je unutar objekta nazivamo ju stropnom.
Perspektiva s jednim, dva ili tri nedogleda
U perspektivi je svaki smjer pravaca određen svojim nedogledom. Stoga u svakoj perspektivi postoji beskonačno mnogo nedogleda. Što onda znače, često spominjani izrazi, perspektiva s jednim, dva ili tri nedogleda? Ti se izrazi uglavnom odnose na nedoglede tri međusobno okomita brida nekog kvadra (osnovni objekt za prikaz graditeljskih objekata) kojem jedna strana leži u horizontalnoj ravnini, a projiciramo ga na vertikalnu ravninu. Ako je brid paralelan s ravninom projekcije, tada je njegov nedogled beskonačno daleka točka i svi pravci koji su s njim paralelni projicirat će se u paralelne pravce, odnosno neće se sjeći u nekom nedogledu u konačnosti. U tom smislu razlikujemo perspektivu s jednim, dva ili tri nedogleda.
- Perspektiva s jednim nedogledom - dva brida kvadra paralelna su s ravninom slike (vertikalni brid i jedan u horizontalnoj ravnini). Takav položaj objekta prema ravnini projekcije nazivamo frontalnim, a preslikavanje frontalna perspektiva. Ona strana kvadra koja je paralelna s ravninom slike projicira se u slične pravokutnike
- Perspektiva s dva nedogleda - jedan je brid vertikalan, a bridovi u horizontalnoj ravnini zakrenuti su prema ravnini projekcije
- Perspektiva s tri nedogleda - niti jedan brid kvadra nije paralelan s ravninom projekcije, njihovi su nedogledi u konačnosti
