next up previous contents index
Next: Zakoni ponašanja Up: Poprečne oscilacije žice Previous: Poprečne oscilacije žice   Sadržaj   Indeks


Zakon održanja količine gibanja

Uočimo proizvoljan komad žice $ D=[x_1,x_2].$

\includegraphics{m3zica2.eps}
Ukupna količina gibanja tog dijela žice u čas $ t$ je

$\displaystyle \int_{x_1}^{x_2}\vec{\,\varphi}(x,t)\,dx,$

a ukupna količina gibanja komada žice $ D$ po jedinici vremena je derivacija ukupne količine gibanja po vremenu

$\displaystyle \frac{d}{dt}\,\int_{x_1}^{x_2}
\vec{\,\varphi}(x,t)\,dx.$

Količina gibanja po jedinici vremena komada žice $ D$ u čas $ t$ uslijed djelovanja vanjske sile je

$\displaystyle \int_{x_1}^{x_2}\vec{\,f}(x,t)\,dx.$

Količina gibanja koja se po jedinici vremena prenese na $ D$ u čas $ t$ na desnom rubu, u točki $ x_2,$ je

$\displaystyle \vec{\,\psi}(x_2,t),$

a količina gibanja koja se po jedinici vremena prenese na $ D$ u čas $ t$ na lijevom rubu, u točki $ x_1,$ je

$\displaystyle -\vec{\,\psi}(x_1,t),$

jer smo za pozitivan smjer prenošenja količine gibanja duž žice izabrali smjer s desna na lijevo.

Slika 2.2: Kontaktna sila na rubovima
\includegraphics{m3zica3.eps}

Ukupna količina gibanja po jedinici vremena komada $ D$ jednaka je zbroju količina gibanja po jedinici vremena uslijed djelovanja preostalog dijela žice i uslijed djelovanja vanjske sile. Dakle

$\displaystyle \frac{d}{dt}\,\int_{x_1}^{x_2} \vec{\,\varphi}(x,t)\,dx =
\vec{\,\psi}(x_2,t) -\vec{\,\psi}(x_1,t) +
\int_{x_1}^{x_2}\vec{\,f}(x,t)\,dx.$

Ova jednadžba se zove jednadžba balansa ili zakon održanja količine gibanja. (Uočite da se ovdje radi o poznatom fizikalnom zakonu da je promjena količine gibanja nekog tijela u jedinici vremena jednaka zbroju sila koje djeluju na tijelo.)

Pretostavka da je ukupna količina gibanja po jedinici vremena

$\displaystyle \frac{\partial\vec{\,\varphi}(x,t)}{\partial t}$

neprekidna funkcija, što fizikalno znači da se brzina promjene količine gibanja neprekidno mijenja (neprekidnost sile), omogućava da primijenimo Leibnizovo pravilo za deriviranje pod znakom integrala. Zatim, ako još

$\displaystyle \vec{\,\psi}(x_2,t)-\vec{\,\psi}(x_1,t)$

shvatimo kao jednu stranu Newton-Leibnizove formule (osnovne formule integralnog računa), onda imamo

$\displaystyle \int_{x_1}^{x_2} \frac{\partial\vec{\,\varphi}(x,t)}{\partial
t}\...
...partial\vec{\,\psi}(x,t)}{\partial
x}\,dx + \int_{x_1}^{x_2}\vec{\,f}(x,t)\,dx,$

odnosno

$\displaystyle \int_{x_1}^{x_2} \left[\frac{\partial\vec{\,\varphi}(x,t)}{\parti...
...\partial\vec{\,\psi}(x,t)}{\partial x} -
\vec{\,f}(x,t)\right]\,dx = \vec{\,0}.$

Naglasimo da ovaj izvod vrijedi za proizvoljan segment žice $ [x_1,x_2].$

Lema 1   (Osnovna lema) Neka je skalarna funkcija $ h:\langle
a,b\rangle \rightarrow \mathbb{R}$ neprekidna na $ \langle a,b\rangle
,$ i neka je

$\displaystyle \int_{x_1}^{x_2} h(x)\,dx=0$

za svaki par brojeva $ x_1,x_2 \in \langle a,b\rangle.$

Tada je $ h=0,$ tj. $ h(x)=0$ za svaki $ x \in \langle a,b\rangle .$


Dokaz. Pretpostavimo suprotno, da postoji $ x_0$ takav da je $ h(x_0)>0.$ (Slično ide dokaz uz pretpostavku $ h(x_0)<0.$) Zbog neprekidnosti funkcije $ h,$ postoji $ \delta>0$ takav da

$\displaystyle \vert x-x_0\vert<\delta\Rightarrow h(x)>0.$

To znači da je $ h(x)>0$ za $ x \in \langle x_0-\delta,x_0+\delta\rangle.$
\includegraphics{m3lema.eps}
Ako izaberemo $ x_1,x_2 \in \langle x_0-\delta,x_0+\delta\rangle,$ onda je

$\displaystyle \int_{x_1}^{x_2} h(x)\,dx>0,$

što je u kontradikciji s pretpostavkom u teoremu. $ \heartsuit$

Podintegralna funkcija

$\displaystyle \frac{\partial\vec{\,\varphi}(x,t)}{\partial t} -
\frac{\partial\vec{\,\psi}(x,t)}{\partial x} - \vec{\,f}(x,t)$

je vektorska. Iščezavanje njezinog integrala na proizvoljnom segmentu $ [x_1,x_2]$ povlači iščezavanje integrala svake skalarne komponente na tom segmentu. To, prema osnovnoj lemi povlači da je svaka skalarna komponenta nulfunkcija. Slijedi

$\displaystyle \frac{\partial\vec{\,\varphi}(x,t)}{\partial t} - \frac{\partial\vec{\,\psi}(x,t)}{\partial x} - \vec{\,f}(x,t) = \vec{\,0}.$ (2.1)

Ova jednadžba predstavlja zakon održanja količine gibanja u diferencijalnom obliku.

Ovo je opća jednadžba koja vrijedi za bilo kako napetu žicu od bilo kakvog materijala. Karakteristike materijala i način na koji je žica napeta opisuju se vezama između gore navedenih vektorskih polja. Te veze se zovu zakoni ponašanja.


next up previous contents index
Next: Zakoni ponašanja Up: Poprečne oscilacije žice Previous: Poprečne oscilacije žice   Sadržaj   Indeks
2001-10-26