Situacije zemljanih radova uz prometnice koje smo obradili na idealnom terenu (ravnini) možemo sada rješavati za topografsku plohu. Postupci konstrukcije u kotiranoj projekciji uglavnom su isti, razlikuju se samo konstrukcija neutralne linije te rubova nasipa i usjeka. Te linije više nisu pravci ili konike, već ravninske krivulje čije projekcije određujemo spajanjem istoimenih slojnica topografske plohe sa slojnicama ravnina planuma, nasipa ili usjeka.

Prometnica u pravcu i nagibu na terenu

Zadatak 1: Planum prometnice u pravcu, širine 10 m, uspinje se od točke \(\small A\) (na koti 30) prema točki \(\small B\) s nagibom 4 %. Na zadanom terenu (prva slika prezentacije 58) riješite situaciju zemljanih radova.

Prezentacija 58

Opis konstrukcije:

  • Ucrtamo rub planuma, graduiramo os \(\small AB\) i konstruiramo slojnice ravnine planuma (interval ravnine planuma je 25 m)
  • Za dani položaj ravnine planuma i plohe terena konstrukcija neutralne linije je nešto složenija. Naime, nije ju moguće konstruirati samo pomoću zadanih slojnica. Stoga smo prvo ucrtali slojnice 31 i 33 plohe terena, a zatim redom slojnice 30.75 i 32.5, te 30.625 i 32.75 i na planumu i na terenu
  • Konstruirali smo slojnice na koti 30 ravnina nasipa, njihova mjerila nagiba, ostale slojnice tih ravnina te odredili njihove presječnice s plohom terena
  • Konstruirali smo slojnice na koti 30 ravnina usjeka, njihova mjerila nagiba, ostale slojnice tih ravnina te odredili njihove presječnice s plohom terena

U okviru kolegija Deskriptivna geometrija, nećemo modelirati prometnicu u krivini i nagibu, kao ni plohe usjeka i nasipa uz takvu prometnicu. U tim slučajevima plohu planuma, kao i plohe nasipa i usjeka aproksimiramo posebnim pravčastim plohama koje nazivamo zavojnim plohama. Zainteresirani studenti mogu samostalno proučiti nastavne materijale izrađene za izborni predmet Perspektiva, koji se predaje na diplomskom studiju Građevinskog fakulteta u Zagrebu.