next up previous contents index
Next: Skalarni produkt. Up: Vektori i matrice Previous: Svojstva skupa regularnih matrica.   Sadržaj   Indeks

Vektori

Definicija 8   $ n$-torku realnih brojeva

% latex2html id marker 30457
$\displaystyle \boldsymbol{x}=\left[ \begin{array}{c}
x_{1} \\  x_{2} \\  \vdots \\  x_{n}
\end{array} \right]$

zovemo vektorstupcem, a

% latex2html id marker 30459
$\displaystyle \boldsymbol{x}^{T}=\left[\begin{array}{cccc}
x_{1} & x_{2} & \cdots & x_n
\end{array} \right]$

vektorretkom. Uglavnom ćemo raditi s vektorstupcima, pa ćemo njih jednostavno zvati vektorima. Kraće ćemo ih zapisivati

$\displaystyle \boldsymbol{x}=[x_i].$

Skup svih vektorstupaca ćemo označavati s $ {\cal R}_{n},$ a svih vektorredaka s $ {\cal R}^T_n.$

Kako je vektor $ \boldsymbol{x}$ u $ {\cal R}_{2}$ zadan s dva realna broja, od kojih se zna koji je prvi, a koji drugi, možemo $ \boldsymbol{x}$ identificirati s uređenim parom realnih brojeva, dakle točkom u ravnini, a prema tome i s radijvektorom u ravnini.

Slika 1.1: Vektorstupac u $ {\cal R}_{2}$ kao vektor u ravnini
\includegraphics{m3ortomatr1.eps}

Vektor $ \boldsymbol{x}$ u $ {\cal R}_{3}$ je zadan s tri realna broja, od kojih se zna koji je prvi, koji je drugi, a koji je treći. Tako možemo $ \boldsymbol{x}$ identificirati s uređenom trojkom realnih brojeva, dakle točkom u prostoru, a prema tome i s radijvektorom u prostoru.

Slika 1.2: Vektorstupac u $ {\cal R}_{3}$ kao vektor u prostoru
% latex2html id marker 7498
\includegraphics{m3ortomatrpro1.eps}

Kao što smo vidjeli $ {\cal M}_{mn}$ je vektorski prostor. Tako su i $ {\cal R}_{n}={\cal M}_{n1}$ i $ {\cal R}^T_n={\cal M}_{1n}$ vektorski prostori.

Budući da su vektori ustvari jednostupčaste matrice, znamo ih zbrajati i množiti brojem. Također znamo što je vektor 0 i taj vektor zovemo nulvektorom.

Operacije, koje su dane u $ {\cal R}_{n},$ omogućavaju da pravimo linearne kombinacije vektora. Neka su dani vektori $ \boldsymbol{x}_1,\boldsymbol{x}_2,\ldots,\boldsymbol{x}_k\in{\cal R}_{n},$ i brojevi $ \lambda_1,$ $ \lambda_2,$ $ \ldots,$ $ \lambda_k.$ Linearnom kombinacijom vektora $ \boldsymbol{x}_1,\boldsymbol{x}_2,\ldots,\boldsymbol{x}_k$ zovemo vektor

$\displaystyle \lambda_1\,\boldsymbol{x}_1+\lambda_2\,\boldsymbol{x}_2+\cdots+\lambda_k\,\boldsymbol{x}_k.$ (1.3)

Brojeve $ \lambda_1,\lambda_2,\ldots,\lambda_k$ zovemo koeficijentima linearne kombinacije (1.3).

Definicija 9   Za vektore $ \boldsymbol{x}_1,\boldsymbol{x}_2,\ldots,\boldsymbol{x}_k$ kažemo da su linearno nezavisni, ako

$\displaystyle \lambda_1\,\boldsymbol{x}_1+\lambda_2\,\boldsymbol{x}_2+\cdots+\lambda_k\,\boldsymbol{x}_k=$   0$\displaystyle \hspace{3mm}\Rightarrow \hspace{3mm}
\lambda_1=0,\lambda_2=0,\ldots,\lambda_k=0.$

U protivnom kažemo da su linearno zavisni.

Primjer 1.4   Neka su dana tri vektora

% latex2html id marker 30526
$\displaystyle \boldsymbol{x}_1=\left[
\begin{arra...
...uad \boldsymbol{x}_3=\left[
\begin{array}{r}
-1 \\  -2
\end{array}
\right].$

Tada je

$\displaystyle 2\boldsymbol{x}_1+\frac{3}{2}\boldsymbol{x}_2 +
\frac{5}{2}\boldsymbol{x}_3 = \textbf{0}.$

Kako su koeficijenti u linearnoj kombinaciji različiti od $ 0,$ ti vektori su linearno zavisni.

Na slici 1.3 su vektori u ravnini reprezentirani radijvektorima, i pokazano je kako linearna kombinacija iščezava.

Slika 1.3: Linearna zavisnost vektora
\includegraphics{m3linzav.eps}

Pokušajte se uvjeriti crtežom da linearna kombinacija dva od njih, na pr. $ \boldsymbol{x}_1,\boldsymbol{x}_2$ daje $ \textbf{0}$ samo u slučaju da su koeficijenti linearne kombinacije jednaki $ 0.$

Primjer 1.5   Ispitati linearnu nezavisnost sljedećih vektora u odnosu na parametre $ a$ i $ b.$

% latex2html id marker 30547
$\displaystyle \boldsymbol{x}_1 = \left[\begin{arra...
...ldsymbol{x}_4 = \left[\begin{array}{c} a \\
1 \\  0 \\  5 \end{array}\right].$

Rješenje. Jednakost

$\displaystyle \lambda{}_1\,\boldsymbol{x}_1 + \lambda{}_2\,\boldsymbol{x}_2 +
\lambda{}_3\,\boldsymbol{x}_3 + \lambda{}_4\,\boldsymbol{x}_4 =
\textbf{0}$

vodi na sustav jednadžbi
$\displaystyle 7 \,\lambda_2+b \,\lambda_3+a \,\lambda_4$ $\displaystyle =$ 0  
$\displaystyle \,\lambda_1+4 \,\lambda_2+3 \,\lambda_3+\,\lambda_4$ $\displaystyle =$ 0  
$\displaystyle \,\lambda_2$ $\displaystyle =$ 0  
$\displaystyle 2 \,\lambda_1+8 \,\lambda_2+4 \,\lambda_3+5 \,\lambda_4$ $\displaystyle =$ $\displaystyle 0.$  

Slijedi $ \lambda_2=0.$ Ostaju tri jednadžbe s tri nepoznanice. Eliminiramo nepoznanicu $ \lambda_1.$ Ostaju dvije jednadžbe s nepoznanicama $ \lambda_3$ i $ \lambda_4.$
$\displaystyle b \,\lambda_3+a \,\lambda_4$ $\displaystyle =$ 0  
$\displaystyle -2 \,\lambda_3+ 3 \,\lambda_4$ $\displaystyle =$ $\displaystyle 0.$  

Odatle dobivamo jednu jednadžbu

$\displaystyle (3\,b + 2\,a)\,\lambda_4 = 0.$

Ako je $ 3\,b + 2\,a \neq 0,$ onda je $ \lambda{}_4=0,$ i zatim $ \lambda{}_3=0,$ i kad se s tim vratimo u početni sustav dobivamo i $ \lambda{}_1 =0.$ Dakle, za

$\displaystyle a \neq -\frac{3}{2}\,b$

vektori su linearno nezavisni.

U protivnom, ako je

$\displaystyle 3\,b + 2\,a = 0,$

onda $ \lambda{}_4$ može biti proizvoljan broj, prema tome i različit od $ 0.$ Tako su, u tom slučaju, vektori linearno zavisni.



Subsections
next up previous contents index
Next: Skalarni produkt. Up: Vektori i matrice Previous: Svojstva skupa regularnih matrica.   Sadržaj   Indeks
2001-10-26