Održan okrugli stol „Lowering CO2 emissions in construction industry – what should / could we do?”

Dana 01.06.2022. na Građevinskom fakultetu održali smo okrugli stol pod nazivom „Lowering CO2 emissions in construction industry – what should / could we do?” na kojem su kao panelisti sudjelovali međunarodni stručnjaci, predstavnici akademije i industrije, a tema diskusije bila je razmjena mišljenja o strategijama u području građevinskih materijala te mogućnostima smanjenja emisije CO2 u građevinskoj industriji.  

Okupljeni stručnjaci koji su nam nesebično dali svoje mišljenje su profesorica dr. sc. Susan Bernal, University of Leeds, UK; profesorica dr. sc. Karen Scrivener, EPFL, Switzerland; dr. sc. Bruno Huet, Holcim Innovation Center, France; dr. sc. Mohsen Ben Haha, HeidelbergCement, Germany; profesor dr. sc. John Provis, University of Sheffield, UK; te mr. sc. Marie Ingrid Mikanovic, Calucem, Hrvatska.  

Da bismo ispunili ciljeve UN o održivom razvoju te ostvarili plan Europske unije o klimatskoj neutralnosti do 2050. g., građevinski sektor mora proći kroz ubrzanu zelenu tranziciju jer je cementna industrija koja proizvodi beton, najkorišteniji građevni materijal, odgovorna za 8% globalnih CO2 emisija. Razlog održavanja okruglog stola jest, pored razmijene mišljenja, predstavljanje lokalnim predstavnicima građevinske industrije mogućnosti i aktualne trendove za smanjenje CO2 emisije.  

Predstavljen je širok spektar mogućih rješenja, a predstavnici industrije dali su uvid u svoju perspektivu – velik dio njihove proizvodnje diktira potražnja na tržištu gdje investitori veću prednost daju tradicionalnim materijalima, dok sumnjaju u kvalitetu inovativnih proizvoda. Uz to, izmjene u proizvodnji i zaokret prema zelenim inovacijama zahtjeva velike kapitalne investicije, te usklađivanje novih proizvoda sa zakonskom regulativom i standardizacijom.  

Hybrid panel discussion

Po završetku diskusije, doneseni su sljedeći zaključci: 

  1. Ne postoji jedinstveno rješenje, tzv. silver bullet, koje će eliminirati 100% CO2 emisija – potrebno je implementirati više rješenja koji će kumulativnim efektom doprinijeti smanjenju emisija.  
  1. Važno je koristiti lokalno dostupne materijale prilikom izrade ekološki prihvatljivih zamjena za standardni Portland cement, te prilagoditi alternativna rješenja onome što je lokalno dostupno. Korištenje lokalnih materijala pomoglo bi proizvođačima da se razlikuju na tržištu od konkurentskih proizvođača.  
  1. Svaka inovacija ima svoj uobičajeni tijek kad je u pitanju opća prihvaćenost te očekivanja uključenih aktera. Na početku se stvara opće oduševljenje mogućim rješenjem problema koji dosad nije bio riješen. S vremenom ta oduševljenost i velika očekivanja dosežu svoj vrhunac, prvi rezultati testiranja, iako možda pokazuju pozitivne pomake, ne odgovaraju postavljenim velikim očekivanjima, te slijedi razočaranje, a nakon njega se kroz kontinuirani rad i postizanje rezultata stabiliziraju očekivanja koja postaju realna i usklađuju se s rezultatima. Neki od inovativnih materijala sada su u fazi gdje su poznata realna očekivanja te se oni trebaju aktivnije koristiti. 
  1. Nužno je imati stručnjake koji su specijalizirani za materijale u svim industrijama povezanim s procesom građenja, kako bi se povećala svijest o mogućnostima za smanjenje CO2 emisije. Optimizacijom i projektiranjem na osnovu svojstava bilo bi moguće koristiti alternativne materijale, a visoko vrijedne materijale koji imaju značajan učinak na okoliš koristiti kao ekskluzivan proizvod za specifične namjene. 
  1. Potrebno je ostvariti i održavati otvorenu komunikaciju svih aktera – znanstvenika istraživača, projektanata, arhitekata, proizvođača, izvođača te krajnjih korisnika. Kako bi se podigla razina svijesti svih aktera, identificirana je i potreba da se društveni znanstvenici uključe u proces tranzicije.  

Događaj je organiziran u sklopu projekta Alternativna veziva za beton (ABC): Razumijevanje mikrostrukture za predviđanje trajnosti, financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost, kojeg na Građevinskom fakultetu vodi doc.dr.sc. Marijana Serdar, koja je i moderirala okrugli stol.